Od ZagrebMed
Kada bubrezi izgube sposobnost pravilnog funkcioniranja, dijaliza postaje ključna terapijska metoda za održavanje života i zdravlja. U nastavku se istražuju sve ključne informacije o dijalizi – koje vrste postoje, kome su namijenjene, koje tegobe učinkovito liječe i kako doći do stručne skrbi bez čekanja putem ZagrebMed mreže.

Što je dijaliza?

Dijaliza je medicinski postupak koji preuzima funkciju bubrega kada oni više ne mogu učinkovito filtrirati otpadne tvari, višak tekućine i toksine iz krvi. Ova terapija spašava živote osobama s kroničnim ili akutnim zatajenjem bubrega, omogućujući održavanje ravnoteže u organizmu i poboljšanje kvalitete života. Dijaliza se provodi različitim metodama, ovisno o zdravstvenom stanju pacijenta, načinu života i dostupnosti terapije.

U sklopu ZagrebMed mreže, dijalizni tretmani se provode u Poliklinici B. Braun Avitum, renomiranom partneru koji koristi suvremenu tehnologiju i standarde njege u skladu s europskom praksom. Pacijentima je tako osigurana visoka kvaliteta liječenja bez čekanja.

Vrste dijalize

Hemodijaliza

Hemodijaliza je najčešći oblik dijalize koji se provodi pomoću aparata – dijalizatora – izvan tijela. Krv se odvodi iz tijela pacijenta, pročišćava se kroz umjetnu membranu te se vraća natrag u krvotok. Postupak traje oko četiri sata i obično se provodi tri puta tjedno. Hemodijaliza se najčešće provodi u bolničkim centrima ili specijaliziranim ustanovama.

Peritonejska dijaliza

Ova metoda koristi prirodnu membranu potrbušnice (peritonej) kao filter. Sterilna tekućina se unosi u trbušnu šupljinu putem trajnog katetera i, nakon određenog vremena, odvodi se zajedno s otpadnim tvarima. Prednost peritonejske dijalize je mogućnost provođenja kod kuće, što pacijentu daje veću fleksibilnost.

Kontinuirana dijalizna terapija (CRRT)

CRRT je oblik dijalize koji se koristi u jedinicama intenzivne skrbi, kod kritično bolesnih pacijenata. Terapija traje 24 sata dnevno, provodi se polagano i kontinuirano te je nježnija za organizam. Koristi se kada klasična hemodijaliza nije sigurna opcija, primjerice kod pacijenata s teškom srčanom nestabilnošću.

Koje probleme dijaliza rješava?

1. Nakupljanje toksina u krvi (uremija)

Kada bubrezi otkažu, u krvi se nakupljaju štetne tvari poput uree i kreatinina. To uzrokuje umor, mučninu, zbunjenost, pa čak i komu.
Liječenje: Dijaliza uklanja te toksine, čime se poboljšava opće stanje i smanjuje rizik od ozbiljnih komplikacija.
Vrste dijalize: Hemodijaliza, peritonejska dijaliza, CRRT

2. Višak tekućine u tijelu (hipervolemija)

Zatajenje bubrega dovodi do zadržavanja tekućine, što uzrokuje otečenost, visoki tlak i poteškoće s disanjem.
Liječenje: Dijaliza uklanja višak tekućine putem ultrafiltracije.
Vrste dijalize: Hemodijaliza, CRRT

3. Neravnoteža elektrolita (npr. hiperkalemija)

Prekomjerni kalij i drugi elektroliti mogu izazvati opasne srčane aritmije.
Liječenje: Dijalizom se normalizira razina elektrolita u krvi.
Vrste dijalize: Hemodijaliza, peritonejska dijaliza, CRRT

4. Metabolička acidoza

Tijelo postaje previše kiselo kada bubrezi ne izlučuju dovoljno kiselina.
Liječenje: Dijaliza pomaže u održavanju ravnoteže pH vrijednosti krvi.
Vrste dijalize: Hemodijaliza, peritonejska dijaliza, CRRT

5. Anemija povezana s bubrežnim zatajenjem

Zbog smanjene proizvodnje eritropoetina dolazi do smanjenja broja crvenih krvnih stanica.
Liječenje: Dijaliza pomaže stabilizirati stanje kako bi terapija anemije bila učinkovitija.
Vrste dijalize: Hemodijaliza, peritonejska dijaliza

6. Oštećenje kostiju i višak fosfata (renalna osteodistrofija)

Zatajenje bubrega uzrokuje nakupljanje fosfata i poremećaje u metabolizmu kalcija, što vodi ka bolovima u kostima i povećanom riziku od prijeloma.
Liječenje: Dijalizom se uklanja višak fosfata, a uz dodatnu terapiju regulira se mineralna ravnoteža.
Vrste dijalize: Hemodijaliza, peritonejska dijaliza

Važnost pravovremenog pristupa dijalizi

Zatajenje bubrega često nastupa postupno i bez izraženih simptoma sve do uznapredovalog stadija bolesti. Upravo zato je važno prepoznati prve znakove i ne odgađati posjet nefrologu. Ranim uključivanjem u terapijski proces moguće je odgoditi početak dijalize, ali i poboljšati ishod liječenja kada je dijaliza neizbježna. Odabir odgovarajuće metode – hemodijalize, peritonejske dijalize ili CRRT-a – ovisi o općem stanju pacijenta, ali i o dostupnosti opreme i stručnog tima.

Putem ZagrebMed mreže omogućujemo vam brz pristup uslugama dijalize bez čekanja, uključujući suradnju s vrhunskom Poliklinikom B. Braun Avitum, specijaliziranom za nefrološku skrb i modernu dijaliznu terapiju. Naš tim vam stoji na raspolaganju za sve informacije, organizaciju termina i podršku tijekom cijelog liječenja – jer zdravlje bubrega ne smije čekati.

F.A.Q.

Što je razlika između hemodijalize i peritonejske dijalize?

Hemodijaliza se provodi pomoću stroja izvan tijela, dok se peritonejska dijaliza odvija unutar tijela putem potrbušnice.

Kada započinje dijaliza?

Kada funkcija bubrega padne ispod kritične razine, a simptomi zatajenja postanu izraženi, dijaliza postaje nužna.

Je li dijaliza trajna?

Za mnoge s kroničnom bubrežnom bolesti, da. Kod akutnih stanja, dijaliza može biti privremena dok se bubrezi ne oporave.

Mogu li na dijalizu ići dok sam na putovanju?

Da, putem ZagrebMed mreže moguće je organizirati tretmane i dok ste na odmoru ili poslovnom putu.

Može li se živjeti aktivno uz dijalizu?

S pravom podrškom – da. Mnogi pacijenti i dalje rade, treniraju i putuju.

Postoje li prehrambena ograničenja?

Da, prehrana mora biti prilagođena – osobito unos soli, fosfora i tekućine.

Je li dijaliza bolna?

Postupak je bezbolan, osim uboda igle kod hemodijalize. Pacijenti se brzo naviknu.

Imam i dijabetes – mogu li na dijalizu?

Da. Dijaliza se često provodi kod dijabetičara i timovi su u tome specijalizirani.

Koliko često moram ići na tretmane?

Obično tri puta tjedno za hemodijalizu, dok je peritonejska svakodnevna.

Je li moguća transplantacija dok sam na dijalizi?

Naravno. Mnogi pacijenti su na listi čekanja dok su istovremeno na dijalizi.